O JANKU PISLAKU
„Stara izreka kaže: Što se čovjek rodi bliže izlaska sunca više će sreće imati s pčelama. Rodio sam se točno u vrijeme izlaska sunca, pa su predvidjeli da biti ću pčelar“
Gospodin Janko Pislak rodio se u studenom 1934.g u selu Doklece pri Ptujskoj gori. Izučio je zanat stolara te dobio titulu majstora. Prvi put se sa pčelama susreće kao desetogodišnji dječak, kod pčelara Rinca u vlastitom selu. Nadahnule su ga šareno obojane košnice iz kojih se širio prekrasan miris. A tek kad je probao dragocjeni med, donio je odluku svog života: postati pčelar.
Nedugo zatim njegovi su se snovi počeli ostvarivati. Na svojoj krizmi dobio je nešto novaca i tako odlučio kupiti svoj prvi roj pčela kod pčelara Rinca. Sam je ispleo pletaru, namazao je glinom, a Rinc mu je pomogao unutra naseliti pčele. Njegova prva porodica pčela je uspješno prezimila zimu, a već slijedeće godine iz nje je razvio još 4 roja. Naselio ih je u košnice koje je sam napravio dok je čuvao krave na paši. 1951. godine, kada je počeo učiti za stolara, imao je već 40 košnica sa pčelama.
U proljeće 1952.napravio je prve tri drvene AŽ košnice, slijedeće godine još 9, godinu iza još 12, te svoj prvi pčelinjak. Godine 1958. postavljen je drugi pčelinjak sa još 48 košnica. Tako je te godine pčelarstvo dosezalo 72 AŽ košnice i dva pčelinjaka.
U početku med je prodavao seoskim zadrugama i Agromelu u Ljubljani, a godine 1960. počeo je suradnju sa Medexom.
Usporedno s praktičnim iskustvima Janko Pislak prikupljao je i teorijska znanja, isprva kod seoskih pčelara koji su mu rado prenosili znanja. 1952. učlanjenjem u Pčelarsko društvo Lovrenc na Dravskom polju, postao je pretplatnik prvog stručnog časopisa na slovenskom „Slovenski čebelar“. Kasnije su uslijedila brojna predavanja: kod pčelara Korošca na Ptujskoj gori, u Ptuju kod gospodina Ačka i Komela te mnoga druga, kod kojih je stekao brojna znanja o brizi za pčele, dobivanju pčelinjih proizvoda te prepoznavanju i liječenju bolesti pčela.
Baš nekako u tom periodu upoznao je i dr. Jože Rihara koji je već tada poznavao tehnologiji dobivanja svih vrsta pčelinjih proizvoda. Kao iznimni stručnjak, predstavio mu je proizvodnju matične mliječi i cvjetnoga praha. Ta znanja te znanja pčelara školovanih u Francuskoj, povezao je s vlastitim iskustvom te je 1963. godine počeo s proizvodnjom cvjetnoga praha ,a 1964. Godine matične mliječi. Tada je pčelarstvo imalo oko 250 košnica.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća školovao se kod akademika Ive Tomašeca na Katedri za biologiju i patologiju pčela na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, Imerkschule u Grazu (Austrija) te je bio bliski suradnik dr.Rihara.Tada je počeo raditi na uzgoju i selekciji matica pasmine Kranjska sivka ili Apis Mellifera Carnica.
U počecima je gospodinu Pislaku pomagala samo njegova supruga, Milena Pislak, no kako se posao naglo povećavao morao je zaposliti nekolicinu radnika.
Zbog svakodnevnog iskustva u radu koji je cijeli život izvršavao s velikom ljubavlju i puno energije, kao predavač i sudionik mnogobrojnih predavanja, tečajeva i seminara (sudjelovanje na svjetskom pčelarskom kongresu „Apimondia“), Janko Pislak usvojio je neprocjenjivo, kako teorijsko tako i praktično znanje.
Svoje znanje prenosio je mladim pčelarima, zadnjih godina manje kao predavač, a više savjetima.
NJEGOV AKTIVNI DOPRINOS SLOVENSKOM PČELARSTVU PRIKAZUJE SE I KROZ BROJNE IZUME I POBOLJŠANJA TEHNOLOGIJE PČELARSTVA.
Među poznatim izumima navodimo slijedeće:
Pislakova hranilica, praktična i racionalna
U košnici je osmislio pomičnu matičnu rešetku i izlaz za pčele „begalnico“ što olakšava rad sa pčelinjim društvima
Prvi je u pčelinjem društvu u AŽ košnici izumio proširenje s prenosnom košnicom koje se priklopi na postojeću. Takvim se dodatkom uz minimalnu intervenciju omogućava povećanje prinosa meda u košnici. Istovremeno takva dodatna košnica može poslužiti za rezervno društvo ili za proizvodnju nukleusa za prodaju.
Točnim praćenjem ponašanja pčela i mjerenja razmaka u pokusnoj košnici odredio je širinu ulica među okvirima u AŽ košnici. Tako da sadašnja AŽ košnica sa 10 okvira ima mjeru 37,7 cm
Matičnu je mliječ počeo proizvoditi u društvu matice
Uveo je veoma racionalno napravljen sustav za prijevoz pčela na pašu, prikolica sa 72 AŽ košnice koja ima u sredini radni prostor za proizvodnju mlječi i vrcanje meda. Prikolice su tako opremljene da jedan čovjek može u 15 minuta pripremiti prikolicu za prijevoz. U takvom je sustavu moguće skupa spojiti 2 prikolice i s jakim traktorom odjednom preseliti 144 košnice.
Drvenu matičnicu za dodavanje matica
ZA SVOJ RAD I NESEBIČNO DIJELJENJE ZNANJA I POMOĆI NA PODRUČJU PČELARSTVA GOSPODIN JANKO PISLAK DOBIO JE BROJNA PRIZNANJA I NAGRADE:
Priznanje pčelarskih organizacija Francuske i Austrije
Brojna priznanja nekadašnjeg jugoslavenkog pčelarskog saveza i saveznih republika
Priznanja pojedinih pčelarskih društava
Priznanje Medexa
Red Antona Janše stupanj I, II, III
Nagrada Petra Pavla Glavarja
Jugoslavenski red za djelo sa srebrnim vjencem
Red za zasluge Republike Slovenije
U proljeće 2013. teško se razbolio te 16.travnja iste godine i preminuo.
Pčelario je do kraja svoga života, baš kao što je najviše želio. Ostavio je neprocjenjivu riznicu znanja, ljubavi i poštovanja spram pčela koje su mu toliko značile. Pčelarsko društvo Slivnica kod Maribora je njemu u počast lipnja 2014. imenovalo pčelarsku poučnu stazu koja nosi njegovo ime.